PUBERTET

Spolni organi i spolne žlijezde žene i muškarca proizvode zametne stanice – jajašca i spermije te spolne hormone koji su nužni za ljudsko razmnožavanje. Za vrijeme spolnog odnosa dolazi do izbacivanja sjemene tekućine iz muškog spolnog organa u rodnicu žene. Zahvaljujući pokretljivosti spermija oni odlaze iz rodnice preko maternice u jajovode gdje će se susresti s zrelom jajnom stanicom i spojiti se s njom – oploditi je. Nakon oplodnje, spajanja jajne stanice sa spermijem, oplođena jajna stanica se dijeli, raste i razvija što će nakon 9 mjeseci rezultirati rađanjem novorođenčeta.

MUŠKI SPOLNI ORGANI

estis, parna spolna žlijezda, veličine oraha, smještena u mošnji – vrećici koja visi između bedara. U sjemeniku dozrijevaju zametne stanice koje se dijele uz smanjenje kromosoma iz kojih nastaju sjemenske stanice – spermiji s polovičnim brojem kromosoma.

Spermij je zrela muška spolna stanica koja pomoću probojnika na vrhu glave prodire u jajnu stanicu. Spermij potiče na pokretljivost i gibanje sluz koju luče predstojna žlijezda i pasjemenik.

Sjemenovod je cijev kroz koju prolazi sjeme na putu prema mokraćnoj cijevi kroz koju će biti izbačeno.

Pasjemenik je zavojita cijev na stražnjoj strani sjemenika koja se nastavlja u sjemenovod.

Sjemenski mjehurići: spremište sjemena i sjemene sluzi izlučuju svoj sadržaj u sjemenovod.

Predstojna žlijezda – prostata nalazi se iza stidne kosti, obuhvaća početak mokraćne cijevi, a izlučuje sluz koja pomiješana sa sluzi iz sjemenskih mjehurića i sjemenom čini spermu.

Muški ud – penis je građen od šupljikavog i spužvastog tkiva koje za vrijeme spolnog uzbuđenja nabrekne radi navale krvi u te šupljine.

Spermatogeneza je proces sazrijevanja spermija. Spermiji i jajne stanice za razliku od ostalih tjelesnih stanica imaju 23 kromosoma, dok ih je u tjelesnim stanicama 46. Jajna stanica sadrži samo x kromosome, dok spermij sadrži ili x ili y kromosom. Ako jajnu stanicu oplodi spermij sa x kromosomom, začet će se ženski zametak, a ako jajnu stanicu oplodi spermi s y kromosomom, začet će se muški zametak. To znači da djetetu spol određuje otac. Sjemenici su smješteni u mošnjama izvan trbušne šupljine jer je za razvitak spermija idealna upravo ova vanjska temperatura od 32 stupnja celzijusovih. Bolesti popraćene visokom temperaturom remete sazrijevanje sjemena. Životni vijek spermija u ženskim spolnim organima nakon spolnog odnosa je do 5 dana. Oplodnja prirodnim putem nastaje nakon vaginalnog odnosa. Odnos je moguć ako dođe do erekcije - nabreknuća muškog spolnog organa, a oplodnja ako dođe do ejakulacije –izbacivanja sjemena. U testisima se stvaraju androgeni - muški spolni hormoni. Najvažniji među njima je testosteron. To je hormon koji u fetalno doba potiče razvijanje muških spolnih organa i spuštanje testisa iz trbušne šupljine u mošnje. U pubertetu potiče rast dlaka – mušku dlakavost, produbljuje glas, potiče rast, mišićavost te rast muških spolnih organa. Izlučivanje hormona nadzire žlijezda hipofiza i hipotalamus-centar u mozgu.

ŽENSKI SPOLNI ORGANI

Jajnici su parne spolne žlijezde. U njima se nalazi oko 400 000 zametnih stanica – nezrelih jajnih stanica.

Jajovodi su cijevi koje se protežu od maternice prema jajnicima. Završavaju s resicama - fimbrijama koje "uhvate" zrelo jajašce i prenose ga u unutrašnjost jajovoda.

Maternica – uterus je šuplji organ, veličine kruške, smješten između mokraćnog mjehura i ravnog crijeva. Unutrašnjost maternice je bogata žljezdanim tkivom i krvnim žilama.

Rodnica – vagina je naborana mišićno - vezivna cijev obložena sluznicom, koja se pod djelovanjem estrogena, ženskog spolnog hormona neprestano obnavlja. Rodnica se prema van otvara u stidnu pukotinu. Djevičnjak je opna koja potpuno ili djelomično zatvara ulaz u rodnicu. Prilikom prvog spolnog odnosa djevičnjak puca što može izazvati krvarenje. Ako je djevičnjak jako elastičan do krvarenja za prvog odnosa neće doći.

Stidnica – vulva je vanjsko spolovilo smješteno između bedara. U sredini stidnice je predvorje rodnice koje je okruženo malim usnama a one su obuhvaćene velikim stidnim usnama. Na gornjem dijelu gdje se spajaju male usne nalazi se dražica – klitoris – osjetilno tijelo. Na ulazu u rodnicu nalaze se sluzne žlijezde koje vlaže rodnicu. Za vrijeme orgazma – vrhunca spolnog užitka dolazi i do pojačanog lučenja žlijezda. Radom ženskih spolnih organa upravljaju hipofiza i hipotalamus. U jajnicima ciklički, prosječno svakih 28 dana sazrijeva jajna stanica. Jajnici luče ženske spolne hormone – estrogen i progesteron.

Menstruacijski ciklus započinje menstruacijom – mjesečnicom. To krvarenje nastaje radi ljuštenja unutrašnjeg sluzničkog sloja maternice, ukoliko nije došlo do trudnoće. Ako je prosječni menstruacijski ciklus redovit četrnaestog će dana ponovno doći do ovulacije – izbacivanja zrelog jajašca iz jajnika. Tako oslobođeno jajašce ulazi u jajovod gdje će ga oploditi spermij. Oplođeno jajašce se dijeli, raste i putuje u maternicu gdje će se ugnijezditi pa tada govorimo o trudnoći. Ako izostane oplodnja dolazi do grča u maternici, pucanja krvnih žila i krvarenja – menstruacije. Spolni hormoni u žena osim što su odgovorni za menstruacijski ciklus, trudnoću, dojenje, utječu i na rast, 'žensku dlakavost', elastičnost kože, građu zdjelice koja je u žena šira, tipična mjesta na koja se odlaže masno tkivo: bedra, dojke. U pubertetu se i kod djevojčica aktivira hipotalamus, centar u mozgu koji potakne hipofizu – žlijezdu s unutrašnjim lučenjem na rad, a ona zatim aktivira jajnike. Oni će do prosječno 50-te godine lučiti hormone i izbacivati zrela jajašca. Tada dolazi do njihovog iscrpljenja, do prestanka njihovog rada. Žena ulazi u novi životni period – menopauzu.

 PUBERTET I ADOLESCENCIJA - RAZDOBLJE PREOBRAZBE DJEVOJČICE U ŽENU

 Razdoblje spolnog sazrijevanja podrazumijeva skup fizioloških i morfoloških promjena koje su povezane ili se zbivaju usporedno sa sazrijevanjem spolnih žlijezda, spolnih organa i sekundarnih spolnih osobina. A početak i brzina kojom se te promjene zbivaju različiti su u djevojaka i mladića, ne traju jednako dugo, niti počinju u istoj životnoj dobi.
Djelovanje spolnih hormona očituje se razvojem sekundarnih spolnih osobina, tj. vanjskim promjenama tijela koje možemo i sami vidjeti: u djevojčica počinju rasti dojke, bokovi postaju zaobljeniji, u dječaka ramena šira, izraženiji je rast u visinu, počinje rast stidnih dlačica, koža jače izlučuje masnoću pa se javljaju prištići po licu, žlijezde znojnice počinju jače izlučivati. Sve te promjene događaju se ranije u djevojčica nego u dječaka, 0obično u dobi od 10 ili 11 godina, premda mogu započeti i prije ili poslije tog vremena. Kao rezultat svih tih promjena na vanjskim i unutarnjim organima u procesu spolnog sazrijevanja, javlja se prva menstruacija, a zatim i redoviti mjesečni menstruacijski ciklus. To je normalan fiziološki proces, koji se odvija pod utjecajem ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona. Tim procesom maternica ciklički priprema na mogućnost iznašanja trudnoće, u kojoj maternica štiti i othranjuje plod, omogućava njegov siguran razvoj do kraja trudnoće, tj. poroda. Zapravo, menstrualno krvarenje je samo vidljivi i manji dio onoga što se javlja unutar menstrualnog ciklusa, koji se dijeli u tri faze.

U početku menstrualni ciklus ne mora biti redovit, ali jednom kad se ustali, proces se ciklički ponavlja u prosječnom ritmu od 28 dana, no i to je individualno i može trajati svega 21 dan, ali i do 35 dana.
. Redovitost menstrualnog ciklusa (28+/-2-3 dana) vrijedan je pokazatelj zrelosti cikličkog centra u hipotalamusu. 

Menarche ili prva menstruacija razmjerno je kasni događaj u pubertetu i uvijek nastupa kad je prošao najveći zamah rasta u visinu. U našem je podneblju prosječna dob nastupa menarche 12,6 godina.

Na varijabilitet pojave menarche utječe niz okolinskih činitelja, koji utječu i na rast i razvoj, kao što su opće zdravstveno stanje i ishranjenost, izloženost svjetlu i mjesto rođenja.
Ustanovljeno je da djeca rođena bliže ekvatoru, ona koja žive u urbanim područjima te djeca umjereno povećane težine počinju s pubertetom ranije od djece koja žive u sjevernim i ruralnim područjima.
Ranija pojava prve menstruacije (menarche) u djece u razvijenim zemljama nedvojbeno ukazuju na to da raznovrsna ishrana i dobri uvjeti življenja imaju važnu ulogu u razvoju puberteta. Smatra se da postoji kritičan postotak masnog tkiva od 23,5% potreban da bi došlo do menarche. Izuzetno mršave djevojčice, kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti, imaju kasnu menarchu i sekundarnu amenoreju. Pretile (gojazne) djevojčice (više od 30% masnog tkiva), kao i dijabetičarke, također imaju kasniju menarchu.
Individualne razlike među djevojčicama iste populacije, koje žive u približno jednakim uvjetima okoline, pripisuju se genskim činiteljima.

Neredovita krvarenja javljaju se vrlo često u adolescenciji. Bitno je razlikovati patološke promjene od normalnih varijacija koje se događaju tijekom puberteta i adolescencije. Ti patološki poremećaji uključuju primarnu i sekundarnu amenoreju, oligomenoreju te disfunkcijska krvarenja iz maternice.
Primarna amenoreja je izostanak menstruacije do 14 godine u djevojaka u kojih nije došlo do razvoja sekundarnih spolnih osobina, ili izostanak menstruacije nakon 16. godine u djevojaka u kojih je došlo do razvoja sekundarnih spolnih osobina. U 95% djevojaka menstruacija će se javiti do 16. godine, a u 98% do 18. godine.
U djevojaka koje imaju normalno razvijene sekundarne spolne karakteristike i uredan.

 hormonski status, razlog izostanku prve menstruacije mogu biti anatomske abnormalnosti genitalnog trakta. U takvih djevojaka obično dolazi do pojave cikličkih bolova u donjem trbuhu u vrijeme očekivane menstruacije. Taj poremećaj zahtijeva endokrinološku i ginekološku obradu.
Sekundarna amenoreja izostanak je menstruacije od najmanje 6 mjeseci tijekom treće postmenarchalne godine (izostanak menstruacije u intervalu od 12 mjeseci tijekom prve godine nakon menarche ili 6 mjeseci u drugoj postmenarchalnoj godini smatra se normalnim). Najčešći su uzroci sekundarne amenoreje u adolescentica: stres, varijacije u tjelesnoj težini, pretjerana tjelesna aktivnost te sindrom policističnih jajnika. Kod djevojaka koje pretjerano mršave i odlučuju se na nerazumne dijete za mršavljenje po vlastitoj inicijativi; a poslije gube kontrolu nad gubitkom težine, razvija se anorexia nervoza, koju karakterizira drastično gubljenje težine uz izostanak menstruacije.
U djevojaka koje su spolno aktivne ne smije se zaboraviti trudnoća kao mogući uzrok amenoreje. U onih u kojih se javljaju akne, pojačana dlakavost te ispadanje kose treba učiniti hormonsku obradu te UZV jajnika zbog rastućeg problema sindroma policističnih jajnika u našoj populaciji.
Oligomenoreja je menstrualno krvarenje koje se događa u intervalima većim od 35 dana, ali kraćim od 1 godine. Uglavnom je povezana s hormonskom disfunkcijom. Budući da se taj poremećaj regulira sam od sebe, sazrijevanjem hipotalamično-hipofiznoovarijske osovine, liječenje nije potrebno. Ako poremećaj traje i nakon 2-3 godine nakon menarche, potrebni su obrada i liječenje.
Abnormalna krvarenja - menstruacijsko krvarenje traje obično 2-8 dana, s prosječnim gubitkom krvi od 25 do 80 ml. Krvarenje koje nadilazi to trajanje ili količinu smatra se abnormalnim. Organski poremećaj kao miom, polipi, poremećaj trudnoće ili upale vrlo su rijetki uzroci krvarenja u adolescentica. Najčešći su uzrok abnormalnih krvarenja u adolescentica disfunkcijska krvarenja koja nastaju kao posljedica anovulacijskih ciklusa. Također treba ispitati poremećaj koagulacije krvi (zgrušavanja) kao jedan od mogućih uzroka abnormalnih krvarenja. Većina abnormalnih krvarenja u adolescentica prestaje sama od sebe. Ako su krvarenja obilna, treba primijeniti hormonsku terapiju u svrhu zaustavljanja krvarenja te potom oralnu kontracepciju tijekom nekoliko mjeseci. Ponekad, već od pojave prve menstruacije ili poslije, krvarenja mogu biti veoma obilna ili dugotrajna te mogu ugroziti i život djevojke. Takav je poremećaj juvenilna metroragija, čiji je uzrok izostanak ovulacije, bilo da se radi o hormonskom poremećaju ili drugim čimbenicima, kao što su fizička i psihička opterećenja, emocionalni stresovi koji utječu na osjetljivu hormonsku spregu hipotalamus - hipofiza - jajnik.
Oskudna menstruacija - hypomenorrhoea - poremećaj je menstruacije kod kojega krvarenja traju 1 do 2 dana, oskudna su, katkad se pojavi samo tamni iscjedak, ali se javljaju ciklički.
Najčešći je uzrok upala sluznice maternice, što je potrebno ustanoviti pregledom i obradom kod ginekologa.
Bolna menstruacija - dysmenorrhoea - javlja se u nekih djevojaka prije ili tijekom menstruacije kao bolovi u donjem dijelu trbuha, poput pritiska ili grčeva, uz pojačanu razdražljivost i neraspoloženje. Točni uzroci bolnih menstruacija ne znaju se, ali se moraju isključiti nepravilnosti u građi spolnih organa i hormonski uzroci. Kod mladih djevojaka najčešći je uzrok lučenje tvari prostaglandina u sluznicu maternice, koje izazivaju jake grčeve maternice i jake bolove.
Menstrualni ciklus i menstruacija normalna su fiziološka pojava. U doba menstruacije potrebno je voditi aktivan život, izvršavati svoje obveze i uobičajenu tjelesnu aktivnost, uz pravilnu prehranu i pojačanu osobnu higijenu.

Menarche ili prva menstruacija razmjerno je kasni događaj u pubertetu i uvijek nastupa kad je prošao najveći zamah rasta u visinu. U našem je podneblju prosječna dob nastupa menarche 12,6 godina.
Na varijabilitet pojave menarche utječe niz okolinskih činitelja, koji utječu i na rast i razvoj, kao što su opće zdravstveno stanje i ishranjenost, izloženost svjetlu i mjesto rođenja.
Ustanovljeno je da djeca rođena bliže ekvatoru, ona koja žive u urbanim područjima te djeca umjereno povećane težine počinju s pubertetom ranije od djece koja žive u sjevernim i ruralnim područjima.
Ranija pojava prve menstruacije (menarche) u djece u razvijenim zemljama nedvojbeno ukazuju na to da raznovrsna ishrana i dobri uvjeti življenja imaju važnu ulogu u razvoju puberteta. Smatra se da postoji kritičan postotak masnog tkiva od 23,5% potreban da bi došlo do menarche. Izuzetno mršave djevojčice, kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti, imaju kasnu menarchu i sekundarnu amenoreju. Pretile (gojazne) djevojčice (više od 30% masnog tkiva), kao i dijabetičarke, također imaju kasniju menarchu.
Individualne razlike među djevojčicama iste populacije, koje žive u približno jednakim uvjetima okoline, pripisuju se genskim činiteljima.ZAKLJUČAK:JE  TAJ DA TREBAS KORISTITI ZAŠTITU I NE STUPATI U SEKSUALNI ODNOS PRIJE 18. I DA SU SVE PROMJENE NA KOŽ.I NORMALNE. I DA SE NE TREBA BRINUTI ZBOG TOGA. BEZ KORIŠTENJA ZAŠTITE MOŽEMO DOBIT RAZNE BOLESTI. SAVJET CURAMA  BUDITE OPREZNE I NE STUPAJTE ODNOS SA SVAKIM.SAVJET DEĆKIMA DA NE STUPAJU U SEKSUALNI ODNOS BEZ ZAŠTITE.

Materijal sam preuzela sa interneta