Ford

Sadržaj ovoga site-a preuzet je s stranica:

Ovdje možete saznati nešto o Fordu nekad i danas

Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, osnovao je Henry Ford u gradu Detroitu u saveznoj državi Michigan 16. lipnja 1903. godine.

Ford je proizvodnju započeo Modelom A, pokretanim motorom s 8 konjskih snaga. Tvrtka je uvela veliki preokret u masovnu proizvodnju automobila koristeći ideje Elija Whitneyja o proizvodnoj traci i zamjenskim dijelovima, što je omogućilo jeftinije sklapanje automobila i veću pouzdanost.

U ranim godinama tvrtka je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Mackovoj aveniji u Detroitu, a dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima ugrađujući dijelove naručene od drugih proizvođača.

Ford Model T Roadster

1908. pojavio se poznati Model T, a 1913. razvijena je tehnika potrebna za pokretnu proizvodnu traku, te je Ford proizvodio 50% svih automobila u Sjedinjenim Državama, a do 1918. polovica svih automobila u državi bili su Modeli T. Do pojave Forda, automobili su većinom bili zanatski ili maloserijski proizvod, te je njihova cijena bila izvan dosega mnogih.

Fordov koncern je danas treći najveći svjetski proizvođač automobila, nakon General Motorsa i Toyote, a upošljava 350.000 radnika.

Koncern je dioničko društvo od 1955. godine, a trenutačno ima sjedište u Dearbornu u saveznoj državi Michigan. 18. studenog 2003. tamo je proizvedeno ukupno 300 milijunto Fordovo vozilo, a bio je to tamnocrveni Ford Mustang u kabrioletskoj inačici.

Osim marke Ford, koncernu pripadaju i Aston Martin, Jaguar, Land Rover, Lincoln, Mercury i Volvo kao i 33.4-postotni udio kod Mazde.

Ford Focus

Focus je kompaktni automobil niže srednje klase dostupan kao hatchback s troja ili petera vrata, limuzina i karavan, a proizvodi ga i prodaje marka Ford.

Prva generacija Focusa u Europi se počela prodavati 1998. kao nasljednik popularnog Escorta, a naročito je bila popularna u Velikoj Britaniji. 2000. godine Focus se pojavio i na sjevernoameričkom tržištu, a u slijedeće dvije godine bio je najprodavaniji automobil na svijetu.

Na salonu automobila u Parizu 2004. Ford je predstavio potpuno novu drugu generaciju za tržište Europe, dok je u SAD-u početkom iste godine na NAIAS-u u Detroitu predstavljena obnovljena izvedba za sjevernoameričko tržište s prednjim dijelom dizajniranim po uzoru na europski Mondeo.

Focus je i u Europi i u Americi dobio brojne nagrade, njih više od 60, uključujući i 13 proglašenja automobilom godine, a od 2000. do 2004. godine bio je i na pet uzastopnih popisa deset najboljih automobila na tržištu, koje objavljuje američki časopis Car and Driver.

Ford Focus C-Max

Ford Focus C-Max je kompaktni minivan kojeg od 2003. proizvodi Ford, a baziran je na platformi Ford Focusa druge generacije.

Ford Expedition

Ford Expedition je veliki luksuzni SUV kojeg isključivo na tržištu Sjeverne Amerike proizvodi i prodaje Ford. Predstavljen je i pušten u prodaju 1997. kao zamjena za model Bronco, a izgled mu je osvježen 2003.

U ponudi Fordovih SUV-a Expedition se nalazi između manjeg Explorera i većeg Excursiona, a općenito ima mnogo sličnosti s Lincolnom Navigatorom. Pokretan je moćnim V8 motorima obujma 4.6 i 5.4 litre koji razvijaju snagu od 232 i 260 KS, u mogućnosti je ponijeti do devet osoba, a 2004. je prodan i milijunti primjerak.

Ford Freestar

Freestar je veliki minivan kojeg isključivo na tržištu Sjeverne Amerike od jeseni 2003. godine prodaje marka Ford.

Freestar je na tržište ušao kao zamjena za prijašnji Windstar, čija je zapravo blago izmijenjena izvedba, a iste je godine predstavljena i njegova izvedba s Mercuryjevom značkom i nazivom Monterey. Pogonska grupa sastoji se od dva V6 motora obujma 3.9 i 4.2 litre koji razvijaju snagu od 193 i 201 KS.

Henry Ford

Henry Ford (30. srpnja 1863. - 7. travnja 1947.), osnivač Ford Motor Company.

Henryju Fordu, osnivaču Forda, pripisuje se doprinos stvaranju srednjeg sloja američkog društva. Bio je među prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo značilo revoluciju industrijske proizvodnje, već je imalo i velik utjecaj na modernu kulturu tako da mnogi društveni teoretičari to razdoblje ekonomske i društvene povijesti nazivaju "fordizam".

Ford je bio rođen na uspješnoj obiteljskoj farmi u Springwells Townshipu, koji je danas dio grada Dearborna u Michiganu, gdje se trenutačno nalazi sjedište tvrtke koju je osnovao. Njegovi roditelji, William i Mary Ford, bili su imigranti iz okolice grada Corka u južnoj Irskoj, a Henry je bio najstariji od šestero njihove djece.

Već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Uvijek je umjesto poslova na farmi radio na nekim strojevima u očevoj radionici. Kad mu je bilo trinaest godina prvi put je vidio parni stroj s vlastitim pogonom. 1879. otišao je od kuće u okolicu Detroita kako bi se uvježbavao za strojara. 1882. vraća se u Dearborn kako bi radio na obiteljskoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Westinghouseovim kompaktnim parnim strojem, što ga je na kraju dovelo do posla servisera istih strojeva u toj tvrtci. 1891. postaje inženjer u Edison Illuminating Company i nakon promocije u glavnog inženjera 1893. imao je dovoljno novca da posveti pozornost svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutarnjim izgaranjem. Ti eksperimenti su 1896. kulminirali završetkom rada na vlastitom samohodu nazvanom kvadricikl, kojeg je prvi put isprobao u vožnji 4. lipnja te godine.

Nakon tog uspjeha napušta Edison Illuminating Company i zajedno s ostalim inovatorima osniva Detroit Automobile Company, koja je ubrzo bankrotirala jer je Ford usavršao dizajn automobila umjesto da ih prodaje. Svojim vozilima Ford se utrkivao s onima drugih proizvođača kako bi prikazao njihovu superiornost. S zanimanjem za trkaće automobile osnovao je drugu tvrtku pod nazivom Henry Ford Company. 1902. Ford je istjeran iz tvrtke zajedno s ostalim inovatorima, a ona je reorganizirana pod nazivom Cadillac.

Svoju vlastitu tvrtku pod nazivom Ford Motor Company osniva 1903. zajedno s jedanaest ostalih inovatora i kapitalom od 28.000 dolara. U novodizajniranom automobilu Ford je odvezao probnu milju na zaleđenom jezeru St. Clair i s vremenom od 39.4 sekunde postavio novi kopneni brzinski rekord. Uvjeren tim uspjehom, poznati vozač utrka Barney Oldfield naziva novi model "999" odavajući počast trkaćoj lokomotivi tog vremena i predstavlja ga diljem države, čineći marku Ford poznatom u cijelom SAD-u. Henry Ford je bio i jedan od ranih podupirača legendarne utrke Indianapolis 500.

1908. tvrtka u prodaju pušta Model T s čijom se trkaćom verzijom Ford utrkivao od 1909. do 1913. i pobijedio na utrci preko cijelih Sjedinjenih Država (iako je kasnije diskvalificiran), a 1911. Frank Kulick je njome postavio brzinski rekord na ovalnim stazama. 1913. Ford pokušava nastupiti na utrci Indianapolis 500, ali odustaje zbog pravila koja su zahtjevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz utrka, budući da mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom 1919. prepustio je mjesto predsjednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njome. Sredinom dvadesetih prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. U prosincu 1927. je zbog toga predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je tvrtka ikad proizvela.

Nakon smrti Edsela Forda 26. svibnja 1943. Henry Ford je podržao Harryja Bennetta da preuzme poziciju predsjednika dok je Edselova udovica Eleanor, koja je naslijedila njegovo pravo glasa, predložila Henryjevog unuka i svog sina Henryja Forda II. Problem je na kraju riješen tako da je tada 79-godišnji Henry Ford osobno preuzeo poziciju predsjednika, Henry Ford II. je postao dopredsjednik, a Harry Bennett osoba odgovorna za zaposlenike i odnose s javnošću.

Henry Ford je 21. rujna 1945. prepustio poziciju predsjednika tvrtke unuku Henryju Fordu II., a preminuo je od izljeva krvi u mozak u dobi od 83 godine 7. travnja 1947. na svom posjedu u Dearbornu. Pokopan je na groblju Ford Cemetery u Detroitu.

Jaguar je britanski proizvođač luksuznih automobila, a trenutačno je dio koncerna Ford Motor Company.

Tvrtku je 1922. pod nazivom Swallow Sidecar Company osnovao William Lyons, a današnji naziv dobila je nakon završetka Drugog svjetskog rata zbog nepovoljne konotacije kratice SS.

Ford zanimljivosti

Posljednji GT

Ford je proizveo i posljednji primjerak GT-a. Iako zainteresiranih kupaca ima dovoljno, restrukturiranje unutar financijski uzdrmanog koncerna je spriječilo eventualni nastavak proizvodnje.

Ford je okončao proizvodnju ekskluzivnog modela GT, suvremene inkarnacije legendarne GT40 jurilice iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Posljednji, jarko crveni primjerak izrađen je za jednog kanadskog kupca. Zanimljivo, upravo na tamošnjem tržištu završilo je zadnjih četrdeset komada, koji su zbog kanadskih sigurnosnih zakona morali imati neznatno izmjenjeni prednji odbojnik.

Prvi serijski GT sklopljen je 30. lipnja 2004. u pogonima u Wixomu (Michigan). U dvije godine ukupno je proizvedeno 4038 primjeraka, dakle dnevno je sklapano oko devet komada ovog superautomobila. Najveći broj primjeraka (3656) ostao je na domicilnom američkom tržištu, Kanađani su kupili 277 komada, dok su se europski kupci uspjeli izboriti za samo 105 egzotičnih GT-a. Uz tako malu seriju, Fordova jurilica mogla bi za nekoliko desetljeća biti vrlo tražena među kolekcionarima.

"U budućnosti ne vidim projekt sličan ovomu. Da je situacija drukčija, možda bi nastavili proizvodnju ili razvili poboljšanu inačicu. Međutim, Ford se u ovom trenutku mora posvetiti nekim drugim problemima", izjavio je Fred Goodnow, glavni inženjer u projektu GT.

Uistinu, uz poslovne rezultate koji ne nude razloge za optimizam, čelnici Plavog ovala u nadolazećim godinama zasigurno će razmišljati isključivo o profitabilnijim projektima.

Ford kupio Rover

Ford kupio Rover Iako ga već mjesecima muče veliki financijski problemi, Ford je nekako uspio odvojiti oko 9 milijuna eura, kojima je od dosadašnjeg vlasnika BMW-a otkupio prava na Roverovo ime.
Fordu u zadnje vrijeme ne ide baš najbolje, no uzdrmani automobilski div očito još ima dovoljno ušteđevine. Kako drukčije objasniti najnoviji poslovni potez, kojim je Plavi oval za oko devet milijuna eura stekao prava na Roverovu marku.

Kada je 2000. godine njemački BMW odlučio razdijeliti i rasprodati Roverovu grupu, Ford je otkupio marku Land Rover. Fordovci su još tada željeli i prava na Roverovo ime, no u tome nisu uspjeli. Britanski proizvođač u međuvremenu je bankrotirao, a prava na proizvodnju njegovih modela masno je platio Shanghai Automotive Industry Corporation. No kineska kompanija pritom nije uspjela kupiti i brand, odnosno nadaleko poznato ime pod kojim su se ovi automobili dotad proizvodili. Za razliku od konkurenata iz Nanjing Automotivea, koji su otkupili prava na uporabu poznate MG (Morris Garages) kratice.

Ford tvrdi da zasad ne planira oživjeti Roverovu marku. Zašto je onda uopće potrošio milijune na pravo korištenja ovog imena? Tvrde da na taj način žele zaštititi proizvode Land Rovera, koji i dan-danas pripada Fordovom koncernu. Naime, ako bi neki drugi proizvođač u budućnosti prodavao vozila s Roverovim oznakama, potencijalni kupci mogli bi pomisliti da je zapravo riječ o proizvodu Land Rovera. Na ovaj način unaprijed je spriječena mogućnost zabune.

S druge strane, Times tvrdi da Ford ipak namjerava oživjeti ime uz koje se veže dugogodišnja tradicija. Navodno će ga reaktivirati s novom gamom takozvanih crossover modela, koji bi na američkom tržištu trebali preoteti kupce sve manje popularnim SUV-ovima.

povratak na vrh

Fotogalerija naj
Ford modela