Rab


naslovnica
povijest
mjesta
karta

RAB, otok u sjevernom dijelu Jadrana, između Krka i Paga; 93,6 km2 (dug 22 km); 9205 stan. Sastoji se uglavnom od vapnenaca, koji tvore dva niza uzvisina; na sjeveroistoku je Kamenjak (najviši vrh, 408 m), a na jugozapadu Kalifront (97 m). Na sjeveroistoku je između zaljeva Lopara i Crnike, Loparski poluotok. Osim Lopara, veći su zaljevi Supetarska draga, Kamporska draga, zaljev Sveta Fumija (Eufemija). Na Rabu su zime blage (prosječna temperatura siječnja 6,7 °C), a ljeta vruća (prosječna srpanjska temperatura 23,2 °C); srednja godišnja temperatura je 15,3 °C; godišnja količina oborina iznosi oko 1000 mm. Rab se ubraja u najsunčanije dijelove Europe; 2499 sunčanih sati godišnje. Temperatura mora ljeti je do 24 °C, u zimi do 10 °C. Vapnenački dijelovi otoka, osobito Kalifront, mjestimično su obrasli šikarom i šumom mediteranskog hrasta, a uspijevaju cedar, dud i nekoliko vrsta bora. U središnjem, obradivu dijelu otoka uzgajaju se masline, vinova loza, povrće. Lov na fazane, zečeve, divlje kuniće i kune. Osim grada Raba, na otoku je 7 naselja: Lopar, Mundanija, Supetarska Draga, Kampor, Banjol, Palit i Barbat. S kopnom je povezan trajektom (Jablanac-Mišnjak i Senj-Lopar). Narodna nošnja gotovo se sasvim izgubila, a od običaja sačuvani su samo svadbeni. Narodni su plesovi »naše kolo«, »merezinka« i »malina«. Nekada je ribolov bio vrlo intenzivan, a danas je turizam glavna gospodarska grana.