Rijeka danas

Grad Rijeka s akvatorijem smješten je između 14 i 15 stupnja istočne dužine i između 45 i 46 stupnja sjeverne širine. Nalazi se na sjevernoj najdublje u kopno uvučenoj obali Kvarnerskog zaljeva, otvoren prema jugu s tri morska prolaza: Vela, Srednja i Mala vrata. Na pučini ispred grada smješteni su kvarnerski otoci Cres i Krk. S kontinentalne strane ova priobalna zona okružena je obroncima pretežno šumovitih brdskih masiva, koji se s Učke, Ćićarije i Gorskog kotara spuštaju prema moru.

Škrti prirodni izvori i nepogodan reljef oduvjek su prisiljavali riječko stanovništvo da se za svoj opstanak okrene moru i u njemu nađe osnovu svog života i rada. Riječko područje pripada zoni mediteranske klime koju karakteriziraju topla ljeta i blage zime. More je 260 dana u godini mirno, a ljeti dosiže temperaturu i do 26 stupnjeva C.

Najstariji tragovi čovječje prisutnosti na današnjem području Rijeke potječu još iz doba paleolitika i neolitika, a ostaci pretpovijesnih gradina (Solin iznad Martinšćice, Trsatski brijeg i Veli vrh - Gradišće iznad Rječine) iz brončanog i željeznog doba. Takvo je naselje dominiralo Riječkim zaljevom te osiguravalo luku i u doba života Ilira (Liburna). Rimljani pomiču centar života bliže moru, na desnu stranu utoka Rječine u Jadran, na mjestu današnjeg Starog grada. O urbanoj razini rimske Tarsatike svjedoče brojni arheološki nalazi (temelji rimskih bedema, zidova zgrada, ostaci termi, rimskih vrata). Takvim smještajem na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode, zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, ovaj je grad imao sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad.

Dodir mora i planina na ovom području svojevrsno djeluje kao vodilja sporta i rekreacije. "Logikom" prirode obilježene su i vrste sportova kojima se bave građani riječkog podneblja. Najviše ljubitelja aktivnosti imaju tzv "vodeni" sportovi: plivanje, jedrenje, veslanje, podvodne aktivnosti, sportski ribolov i vaterpolo. Naravno pun zamah im je u toplim ljetnim mjesecima. Prelazna godišnja doba pružaju mogućnost planinarenja na obroncima Učke i Velebita i bavljenja sportskim igrama pod vedrim nebom - košarkom, nogometom, odbojkom, rukometom, streljaštvom, tenisom . . . Dobar je običaj ovog podneblja da se "sukob" kasne zime i ranog proljeća koristi istodobno za skijanje na terenima obližnjih planina. Taj "trijalizam" trajno je obilježje slike sportske Rijeke. Njega Rijeka njeguje zahvaljujući i svojoj bogatoj sportskoj tradiciji.

Naravno pun zamah im je u toplim ljetnim mjesecima. Prelazna godišnja doba pružaju mogućnost planinarenja na obroncima Učke i Velebita i bavljenja sportskim igrama pod vedrim nebom - košarkom, nogometom, odbojkom, rukometom, streljaštvom, tenisom . . . Dobar je običaj ovog podneblja da se "sukob" kasne zime i ranog proljeća koristi istodobno za skijanje na terenima obližnjih planina. Taj "trijalizam" trajno je obilježje slike sportske Rijeke. Njega Rijeka njeguje zahvaljujući i svojoj bogatoj sportskoj tradiciji. U riječkoj gimnaziji se 1854. godine uvodi kao predmet gimnastika, prva nastava gimnastike u povijesti hrvatskog školstva. Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća u Rijeci se osnivaju mnogi sportski klubovi pod mađarskim, njemačkim, talijanskim ili hrvatskim patronatom. Poznati su "Torokves", "Unione sportiva fiumana", "Olimpia", "Libertas", "Gloria", "Hrvatski sokol", "Victoria", "Velebit", "Primorac", "Jadran" a poslije "Fiumana", "Orijent", "Triglav" i drugi. Sve su to polivalentna sportska društva koja mnoge sportove - košarka, plivanje, veslanje, nogomet, atletiku, boks, planinarstvo, biciklizam, tenis, rukomet (hazena), skijanje, streljaštvo i druge - pokreću ne samo u Rijeci, nego često i u Hrvatskoj. "Viktorija", današnje "Primorje", najstariji je plivački i vaterpolo klub u Hrvatskoj (osnovan 1908). Sportska natjecanja u "mađarskoj" Rijeci, a zatim, između dva rata, između klubova Rijeke i Sušaka nisu bila samo sportska nadmetanja nego i sredstvo za dokazivanje političkih strasti. Stoga je sportska povijest Rijeke najdublje povezana s riječkom političkom poviješću.

Nakon drugog svjetskog rata dolazi do obnove rada klubova i društava. Tako se već 1947. godine u Rijeci održava košarkaški turnir Jugoslavije, 1953. godine. I međunarodni omladinski turnir "Kvarnerska rivijera" kao jedan od najvećih i najstarijih juniorskih nogometnih turnira Europe.

Danas Rijeka sa svojih 180.000 stanovnika ima više desetaka tisuća registriranih sportaša. Oni su okupljeni u raznim savezima, klubovima, društvima. U najvišem elitnom društvu prvih liga na hrvatskoj državnoj razini natječu se rukometaši, odbojkaši, vaterpolisti, boćari, kuglači, košarkaši i naravno nogometaši "HNK Rijeka".

 Grad Rijeka
 

Grad neobične, čvornate prošlosti koja bi se mogla usporediti sa Grad neobične, čvornate prošlosti koja bi se mogla usporediti sa stablom masline: dugotrajno, izvijeno, plodovi gorkasta okusa. No, ulje je dobro. PRAPOVIJEST
Život na priobalju riječkog zaljeva datira iz prapovijesti. Ovdje su davno živjeli Kelti; možda je etimologija naziva Trsat od keltskog Tarsa = brdo uz rijeku. Akropolska naselja ilirskog imena LIBURNA, moreplovaca, gusara, brodograditelja. U antičkom razdoblju grad se naziva TARSATICA, rimski municipij (utvrda); tragovi tog razdoblja gotovo nestali.

• Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Trsata prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru

VII. st. - naseljavanje Hrvata

Hrvati ratuju protiv Franaka, markgrof Erich, miljenik Karla Velikog, pogiba na obroncima Trsata 799. godine.

Reka (Rika) Sv. Vida

XIII. st. - na slojevima prošlosti izrasta novo naselje REKA (RIKA), SV. VIDA (Sveti Vid na Rječini, St. Veit and Pflaum), grad sa vratima, kulama, ulicama, trgovima.

Mijenja gospodare: dinastija Devin, krčki knezovi Frankopani, grofovi Walsee.

XIII./XIV. st. - pod vlašću grofova Devinskih gradi se GOTIČKA RIJEKA.

Na lijevoj obali Rječine razvija se Trsat; u prethistorijsko doba japodska gradina pa rimska osmatračnica. Važnost dobija u vrijeme krčkih knezova Frankopana.

• 1230. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci

• 1336. - 1365. vlasnici Rijeke su krčki knezovi, kasnije Frankopani

Habsburgovci

• 1465. Rijeka je prodana caru Friedrichu III. Habsburgu i do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg

• 1509. Rijeku, opljačkanu i spaljenu zauzimaju Venecijanci pod vodstvom zapovjednika Trevisana
• 1531. Rijeka dobiva prvi pisani gradski statut
• 1595. Turci su izbili na Grobničko polje, a u Rijeci je proglašena nesigurnost

XVII. st. - procvat grada, razvoj manufaktura, trgovine, umjetnosti i školstva (1627. osnovana Isusovačka gimnazija, treća u Hrvatskoj i prva na Jadranu; kontinuirano radi do danas); gradi se BAROKNA RIJEKA.

• 1659. Rijeka dobiva grb s dvoglavim orlom i natpisom “Indeficienter” - “Nepresušiv” odlukom cara Leopolda I.

XVIII. st. - 1719 godine Rijeka proglašena slobodnom lukom, razvija se industrija, pomorstvo, obrt. 1725. godine izgrađena prva cestovna prometnica koja je povezivala Beč s Jadranom (Karolina).

• 1779. Za vrijeme Marije Terezije godine osnovan Corpus separatum. Od tada pa na dalje većina riječke populacije je uvijek za autonomiju.

Novi Babylon

XIX. st. - Rijeka je osma luka u Europi; u najvećoj tvornici duhana u Carstvu zaposleno čak 2400 radnika, u tvornici papira instliran prvi parni stroj u jugoistočnoj Europi; registirano više od 20 velikih poduzeća i brodogradilišta; na riječkim ulicama govorilo se hrvatski, talijanski, njemački, mađarski, slovenski, francuski, engleski, pa i švedski i flamanski,. Izgrađena zgrada za jedinu VOJNOPOMORSKU AKADEMIJU u Carstvu (danas zgrada Riječke bolnice).

- Otvoren MUSEUM NUGENT u trsatskom kaštelu, prvi muzej u Hrvatskoj.

- Otvoren ADAMIĆEV TEATAR (srušen) kazališna zgrada za 1600 gledatelja, u razini najvećih u Europi.

Tko je Adamić?



Andrija Ljudevit Adamić (Andrea Lodovico Adamich, Rijeka 1766. - 1828.), trgovac i poduzetnik, projektant i graditelj, poticatelj gospodarskog i kulturnog razvoja, čovjek je velikih dosega, prijatelj mnogih uglednika, moćnih političara i vojskovođa. Osnivač je i vlasnik brojnih manufaktura (likera, jedara, konopca, papira, stakla…), brodovlasnik i posjednik niza kuća i imanja.

Kao graditelj (1790-ih je "građevinski kancelist" riječkoga gubernija) i poticatelj kulturnoga i društvenog života, svim silama nastoji na preobrazbi Rijeke u moderan grad. Projektira urbanističke zahvate - izgradnju novih ulica te pokreće sadnju drvoreda platana. Radi na projektu za plovnost Kupe i na izgradnji Lujzijane, ceste koja će bolje povezati riječku luku i unutrašnjost. O svom trošku gradi veliko kazalište (1805.) koje može primiti tisuću i šesto gledatelja. Osniva moderan orkestar i dovodi kazališne družine, osniva trgovački klub - kasino, zalaže se za izgradnju velikog hotela dostojnog uglednih poslovnih ljudi i trgovaca. Preuzima i prosvjetiteljsku ulogu - predlaže osnutak manufakture u kojoj će zaposliti sirotinjske sinove i dati im zanat i školu te ih učiti glazbi.

Posebno mjesto u povijesti Rijeke XIX. st. imaju dvije žene:

KAROLINA RIJEČKA spasila je grad u vrijeme Napoleonskih ratova koristeći se u pregovorima s engelskim admiralnom ženskim čarima.

IDA DE KISS žena riječkog guvernera svojim je ponašanjem i druženjem s eurpskom elitom (npr. F. Lisztom) donijela ugođaj Beča.

Ugarsko razdoblje

• 1848. Ban Jelačić okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju

• 1868. Rijeka je kao corpus separatum - izdvojeno tijelo stavljena pod ugarsku upravu

- 1870. upravu nad Rijekom preuzima ugarska vlada. Od 1872. do 1896. godine riječki gradonalčelnik je Giovanni de Ciotta, najuspješniji gradonačelnik Rijeke, koji grad pretvara u pravo europsko središte: od 1873. godine Rijeka je željezničkim prugama prema Ljubljani i Zagrebu povezana s Bečom i Budimpeštom, a od 1874. i Trstom.

Procvat luke, prva rafinerija nafte u ovom dijelu svijeta, osnivaju se dionička parobrodska društva, otvaraju se banke (Riječka banka 1871.), udvostručen broj stanovnika, cijelom duljinom grada vozi električni tramvaj, u gradu su smještena 22 konzulata, dvadesetak hotela, devet kina...

Rijeka je veliko gradilište u kojem projektiraju znameniti europski arhitekti iz Trsta, Beča, Leipziga, Budimpešte te domaći majstori; u Rijeci će svoju rezidenciju izgraditi i nadvojvoda Josip, brat cara Franje Josipa I.

Oko dva svjetska rata

• 1918. 27.10. Rijeka dolazi pod kontrolu Južnoslavenskog komiteta sa sjedištem u Zagrebu
• 1918. 04.11. Talijanski ratni brod Emanuele Filiberto ulazi u riječku luku, a talijansko nacionalno vijeće preuzima grad
• 1918. 17.11. Francuski razarač Audace iskrcava američke i engleske trupe koje preuzimaju kontrolu u gradu, američki predsjednik Wilson postaje arbitar u jugoslavensko-talijanskom sporu oko grada. Predlaže da se grad Rijeka uredi kao samostalna država i potencijalno sjedište Lige naroda.

• 1919. D'Annunzijevi crnokošuljaši okupiraju grad i proglašavaju talijansku regenciju Kvarnera.
• 1920. 12.studeni, potpisan Rapallski ugovor između Italije i Kraljevine SHS kojim obje strane priznaju 'potpunu slobodu nezavisnost Države Rijeka (Fiume) i obavezuju se da će to vječno poštivati'.
• 1920. 24-30.prosinac, 'Krvavi Božić'. D' Annunzio vojnom akcijom istjeran iz grada
• 1921. Na izborima Autonomna stranka (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobija 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje šef Autonomne stranke Ricardo Zanella.

• 1922. Fašisti izvode puč, legalna Vlada prebjegla u Kraljevicu

1924. godine Rijeka je pripojena Kraljevini Italiji, a Sušak Kraljenini SHS.

Rijeka ulazi u razdoblje intenzivne talijanizacije i ekonomski propada jer se pretvara u provincijski pogranični grad države kojoj ne pripada i kojoj ne treba. Gradsku arhitekturu ovog razdoblja obilježila su dva nebodera - Riječki i Sušački.

• 1943. Njemačka vojska okupira grad i formira Operativno vijeće Jadranskog primorja
• 1944. Objavljen 'Liburnijski memorandum' kojim se predlaže konfederalna država s tri kantona Rijekaom, Sušakom i Bistricom. Otoci Krk, Cres i Lošinj ušli bi u zajednički kondominij.

• 1945. 3. svibnja Rijeka je oslobođena od njemačke okupacije

Kraj drugog svjetskog rata otvara političko pitanje vezano uz Rijeku; Rijeka vraćena Hrvatskoj 1947. godine.
Iza II. svjetskog rata Rijeka postaje tranzitno-turističko, upravno, trgovačko, industrijsko, kulturno i sveučilišno središte.

• 1962. Općine Stari Grad, Sušak i Zamet spajaju se u općinu Rijeka

Od 1970. u Rijeku se stiže i zračnim putem. AERODROM "RIJEKA" na otoku Krku.

Revitalizacija Staroga grada započela je šezdesetih godina prema zamisli riječkog arhitekta Igora Emilija (detalj iz Starog grada).

Nakon obnove šezdesetih godina Gradina je i prostor kulturno-umjetničkih manifestacija.

1973. godine Rijeka je postala sveučilišni centar. Sjedište REKTORATA u nekadašnjoj Sušačkoj vijećnici.

Nakon neobične i čvornate, nemirne prošlosti Rijeka ulazi u XXI. stoljeće u državi kojoj pripada - Republici Hrvatskoj.

• 1992. Ukida se općina Rijeka umjesto koje se stvaraju grad Rijeka te općine Kastav, Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje, Bakar i Kraljevica. Formirana Županija Primorsko-goranska.

Izvori: TZ grada Rijeke, rijeka-drzava.com