GRADSKE ZIDINE
Jedna od najvecih atrakcija grada Dubrovnika svakako su njegove srednjovjekovne gradske zidine koje se protežu preko 1940 metara. Dio zidina prema kopnu debljine je 4-6 metara, a prema moru 1-3 metra. Na pojedinim mjestima zidine dosežu visinu i do 25 metara. Kroz stoljeca burne povijesti u Dubrovniku se nije puno ratovalo i topovi s njegovih utvrda uglavnom su šutjeli. No, uz zaštitu jakih utvrda i zidina te uz jednako tako snažnu i vještu diplomaciju, sloboda se lakše kupovala kroz danak u zlatu, koji se placao tadašnjim velikim silama. S izgradnjom se zapocelo u 13. stoljecu a sve do 17. stoljeca zidine i utvrde su se nadogradivale i proširivale. Zidine štite i dio stare gradske luke koje je za pomorski Dubrovnik bila od velike važnosti. Gradske zidine predstavljaju jedan od simbola dubrovacke slobode te jedan od najjacih i najbolje ocuvanih fortifikacijskih sustava u cijeloj Europi.

MINCETA
Tvrdava Lovrijenac poznata je i kao "Dubrovacki Gibraltar", a pretpostavlja se da potjece iz 11. stoljeca. Prema legendi Dubrovcani su tvrdavu sagradili u rekordna 3 mjeseca kako bi preduhitrili Venecijance koji su planirali na istom mjestu sagraditi svoju tvrdavu s koje bi kontrolirali Dubrovnik. Današnja tvrdava podignuta je tijekom 14. stoljeca, te je stalno obnavljana i nadogradivana. Trokutastog je oblika s tri terase. Lovrijenac se uzdiže na hridi visokoj 37 m, a osobito je zanimljivo kako debljina zidova prema vanjskoj opasnosti dostiže do 12 metara. Dio zidova tvrdave, koji se pruža nasuprot grada, debljine je svega 60 centimetara. Time su se Dubrovcani željeli osigurati od moguceg napada zapovjednika Lovrijenca koji je mogao okrenuti svoje topove prema gradu i proglasiti se tiraninom. Do tvrdave vode dva pokretna mosta, a nad ulazom se nalazi prikladan natpis "NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO" – Sloboda se ne prodaje za sva blaga svijeta. Lovrijenac dominira morskim i kopnenim prilazom gradu sa zapada te je imao izuzetno važnu ulogu u obrani grada. U novije vrijeme Lovrijenac se pokazao savršeno pogodnim za izvodenje predstava, osobito za Shakespeareva "Hamleta", cija je izvedba na Lovrijencu postala pravi zaštitni znak Dubrovackog ljetnog festivala.

BOKAR
Tvrdava Bokar sagradena je 1461. godine prema planovima firentinskog arhitekta Michelozzija. Njena osnovna funkcija bila je zaštita ulaza u grad kroz vrata od Pila, odnosno kopnenog pristupa Dubrovniku. Cilindricnog je oblika, a kako je dijelom gradena na morskoj hridi u njenom podnožju nalaze se kanali kroz koje prolazi more. U unutrašnjosti tvrdave nalaze se skladišta oružja i streljiva. Tijekom druge polovice 16. stoljeca utvrda Bokar je dijelom nadogradivana i rekonstruirana. U novije vrijeme prostori tvrdave služe kao pozornica za razne kulturne manifestacije koje se održavaju tijekom Dubrovackog ljetnog festivala.

REVELIN
Tvrdava Revelin nalazi se na istocnoj strani grada pokraj ulaza u grad kroz vrata od Ploca. Naziv je izveden iz rijeci "rivelino" koja u fortifikacijskoj arhitekturi oznacava tvrdava koja se gradi uz gradska vrata. Starija tvrdava na ovom mjestu sagradena je 1462. godine kao odvojena utvrda koja osigurava istocni prilaz gradu s kopna. U 16. stoljecu Dubrovniku je prijetila pojacana opasnost od Venecije tako da se ukazala potreba za pojacanjem stare utvrde. Novu tvrdavu projektirao je arhitekt Antonio Ferramolina oblikovanu kao nepravilan cetverokut, okružen dubokim jarkom. Unutrašnjost tvrdave sastoji se od tri glavna djela sa velikom terasom na vrhu. Tvrdava je sagradena u prilicni kratkom roku jer su u gradu zaustavljeni svi javni i privatni gradevinski radovi kako bi se tvrdava što prije završila. O vještini njenih graditelja dovoljno govori podatak da Revelinu nije naškodio veliki potres koji je pogodio grad 1667. Na vrhu tvrdave održavaju se brojne predstave u sklopu Dubrovackog ljetnog festivala.

LOVRIJENAC
Tvrdava Lovrijenac poznata je i kao "Dubrovacki Gibraltar", a pretpostavlja se da potjece iz 11. stoljeca. Prema legendi Dubrovcani su tvrdavu sagradili u rekordna 3 mjeseca kako bi preduhitrili Venecijance koji su planirali na istom mjestu sagraditi svoju tvrdavu s koje bi kontrolirali Dubrovnik. Današnja tvrdava podignuta je tijekom 14. stoljeca, te je stalno obnavljana i nadogradivana. Trokutastog je oblika s tri terase. Lovrijenac se uzdiže na hridi visokoj 37 m, a osobito je zanimljivo kako debljina zidova prema vanjskoj opasnosti dostiže do 12 metara. Dio zidova tvrdave, koji se pruža nasuprot grada, debljine je svega 60 centimetara. Time su se Dubrovcani željeli osigurati od moguceg napada zapovjednika Lovrijenca koji je mogao okrenuti svoje topove prema gradu i proglasiti se tiraninom. Do tvrdave vode dva pokretna mosta, a nad ulazom se nalazi prikladan natpis "NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO" – Sloboda se ne prodaje za sva blaga svijeta. Lovrijenac dominira morskim i kopnenim prilazom gradu sa zapada te je imao izuzetno važnu ulogu u obrani grada. U novije vrijeme Lovrijenac se pokazao savršeno pogodnim za izvodenje predstava, osobito za Shakespeareva "Hamleta", cija je izvedba na Lovrijencu postala pravi zaštitni znak Dubrovackog ljetnog festivala.