|
Dubrovnik, grad, luka
i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja; 49 278 stan. Leži na
podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara
uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem
močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i
izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na
drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i
njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i
Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s
Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije se Dubrovnik proširio i na
Lapadski poluotok, na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina
prema Župi. Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage
zime. Prosječna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a
najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na
hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljeće
29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunčana
sata godišnje, po čemu je Dubrovnik među prvim gradovima u južnoj Europi. U
srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Vegetacija je
suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor,
pinija, čempres). Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje
Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže,
šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam
i pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola,
Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski studij
Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke ljetne igre i dr.
Dubrovnik ima gradsku
luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara gradska luka zaštićena je
lukobranom Porporela; u luku mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi
sidre u uvali Gornja Bočina. Luka Gruž je trgovačka luka, 2,5 km
sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju
Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovačke, oko 4 km od ulaza u luku
Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Zračna luka nalazi se u
Čilipima.
Dubrovnik - grad
jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski
statut iz 1272.), svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u
UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih
i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i
očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Grad
hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke
dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske
izoliranosti premošćuje visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz, brzi
hidrokrilni brodovi. Turistički se Dubrovnik počeo razvijati prije I.
svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim
međunarodnim turističkim središtem. Za temeljitiji razgled Dubrovnika,
njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. No, već za šetnje Stradunom,
uskim ulicama i trgovima, monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji se
susreću s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene urbane jezgre,
stoljećima učenim vještinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suočuju s
poviješću Kneževa dvora, bibliotečnim blagom, najstarijom ljekarnicom na
europskom jugu i dr. Dopuštajući užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje
i galerije s draguljima hrvatske baštine. Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u
svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autentičnim dvoranama
postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijećnika,
vlastelinske odjeće. Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi
izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s
posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike. Muzej franjevačkog
samostana čuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovačkih
zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica. U Muzeju dominikanskog
samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. i XVI.
st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note. U Riznici
dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika,
te mnoge druge umjetničke slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može
se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture
dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan
Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi Sveti Ivan, s primjercima
morske faune. Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve, samostane i hotele, a s
licem prema moru uresio se nizom marina, lučica te šetnica. Zbog
veličanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po
njegovim zidinama. U brojnim dubrovačkim restauracijama i konobama može se
uživati u specijalitetima domaće i međunarodne kuhinje, a sportašima i
rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove na kopnu
i vodi, od tenisa i stolnoga tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara
s bazenima, saunama, masažom, aerobikom, solarijima, trenažerima za boks i
dr. Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je većina smještena na
poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča jugoistočno od Staroga grada. Hotelsko
naselje Dubrava - Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovački
centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji
povezuje hotele. Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života.
Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. srpnja do 25.
kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni
i folklorni festival, 1956. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan
je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva
poljana, Držićeva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima
svojih građevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela
hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih
glumaca, redatelja, dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina.
Važan su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo, Lado) i stranih
folklornih skupina. U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju
izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine. Osim renomiranih galerija -
Umjetnička galerija (Put Frana Supila 23), njezin izložbeni prostor Luža Art
Centar (Stradun), Sebastijan - povremene i stalne izložbe održavaju se i u
drugim prostorima. Nadaleko su poznate dubrovačke karnevalske fešte -
Dubrovački karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na
dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska svečanost
proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika (3. veljače).
Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama,
koncerte, sportske, zabavne i karnevalske priredbe. Postoje organizirani
izleti.
Na vrh
|
